Vitrektomija ili PPV (Pars plana vitrektomija) je mikrokirurška operativna tehnika kojom se liječe različite bolesti mrežnice. Riječ je o najsloženijem retinalnom zahvatu kojim se tretira niz bolesti stražnjeg segmenta oka za koje se, unatrag nekoliko godina, smatralo da su inoperabilne;
- krvarenja kod dijabetičke retinopatije
- zamućenja ili različite komplikacije u staklovini
- ablacije (odvajanja) mrežnice
- ruptura makule (žute pjege)
- epiretinalne membrane
Kirurg zahvat izvodi pod operacijskim mikroskopom pomoću mikrokirurških instrumenata (promjer manji od 1 mm) kojima na bjeloočnici, na 3 različita mjesta, radi mikrorezove koji služe za uvođenje instrumenata u oko. Zahvat se najčešće izvodi u lokalno potenciranoj anesteziji, ali ako je riječ o kompliciranijim slučajevima, u obzir dolazi i opća anestezija (vrlo rijetko).
Ovisno o predoperativnom stanju oka i dobi pacijenta moguće je prilikom izvođenja vitrektomije, u jednom dolasku, napraviti i operaciju sive mrene. Zahvat traje od 45 – 60 minuta i pacijent se odmah nakon zahvata otpušta kući.
PPV je bezbolan i minimalno invazivni operativni zahvat bez šavova te je time oporavak maksimalno ubrzan. Kod kompliciranijih stanja se nakon zahvata u oko privremeno stavlja tzv. ‘tamponada’ silikonskim uljem kako bi se dodatno osigurale nježne strukture unutar oka. Između 30- 60 dana nakon postavljanja iste potrebno je napraviti dodatni zahvat kako bi se ulje izvadilo iz oka. (Vid ostaje zamućen za vrijeme ‘tamponade’)
Postoperativni oporavak je individualan, ali najčešće traje od jednog do četiri tjedna. No, na konačni rezultat vidne oštrine nekada se čeka i do par mjeseci nakon operacije.
Prvih tjedan dana zabranjeno je trljanje očiju i težak fizički napor. Nakon zahvata oftalmolog propisuje antibiotske kapi i mast koje se obično koriste dva-tri tjedna nakon zahvata. U Poliklinici Vukas terapija nakon zahvata i svi kontrolni pregledi uračunati su u cijenu operacije i ne plaćaju se dodatno.
Kandidati su svi pacijenti koji imaju potvrđene gore navedene dijagnoze.
Zahvat izvodi: Prof.dr.sc. Damir Bosnar
Makula ili žuta pjega dio je očne pozadine koji predstavlja centar za vid – mjesto najjasnijeg vida. S godinama on postaje podložan degenerativnim promjenama tj. procesu propadanja žute pjege čiji je rezultat – pad centralne vidne oštrine. U početku, pacijenti najviše primjećuju blago iskrivljenu sliku dok kod uznapredovalih stanja može doći i do gubitka centralnog vida što značajno smanjuje kvalitetu života osobe koja je oboljela. S obzirom na to da je riječ o promjenama čija se učestalost povećava procesom starenja, propadanje makule najčešće je prisutno kod osoba starije životne dobi (65+). Ostali rizični faktori koji mogu utjecati na njezino stvaranje su: pušenje, genetika, pretilost, dijabetes te povišen krvni tlak i masnoće.
Degeneracija makule se dijeli na dva različita oblika: – suhu i vlažnu formu.
Suha forma je najčešći oblik makularne degeneracije i prepoznajemo ju po žućkastim nakupinama (druze) koje se nakupljaju ispod žute pjege. U Poliklinici Vukas degeneracija makule dijagnosticira se pregledom retinologa te OCT (optičkom koherentnom tomografijom) aparatom posljednje generacije koji nam omogućava skeniranje dubinskih slojeva makule. Suha forma napreduje sporo i manje oštećuje vid od vlažne forme, ali u svakom trenutku predstavlja rizik od prelaska u vlažnu formu. Njezini prepoznatljivi simptomi su: otežano čitanje i prepoznavanje lica te smanjivanje intenziteta boja. Nažalost, ne postoji liječenje, međutim brojna medicinska istraživanja pokazuju kako se pomoću određenih vitaminskih nadomjestaka može smanjiti učestalost prelaska suhe u vlažnu degeneraciju.
Ako suha forma prijeđe u vlažnu formu, tada dolazi do stvaranja novih i osjetljivih krvnih žila koje pucaju i uzrokuju krvarenja te istjecanja tekućine, a posljedica je oštećenje makule s brzim gubitkom centralnog vida. Njezini prepoznatljivi simptomi su: iskrivljena slika i linije.
U svrhu sprječavanja razvitka vlažnog oblika degeneracije makule, u Poliklinici Vukas, posljednjih desetak godina, koristimo pametne lijekove u obliku injekcijske terapije pod nazivom Anti-VEGF terapija. Riječ je o lijekovima koji uspješno sprječavaju rast i pucanje osjetljivih krvnih žila te krvarenja.
Primjena terapije se izvodi u operacijskoj sali u potpuno sterilnim uvjetima uz primjenu kapljičnog anestetika. Cijeli postupak obično traje od 5-10 minuta. Terapija se daje kroz period od 3-4 mjeseca te se nakon toga donosi odluka o daljnjoj terapiji ili eventualno promjeni vrste lijeka koja se daje.
Oporavka nakon aplikacije Anti-VEGF terapije nema. Preventivno se preko oka postavlja povez prvi dan nakon aplikacije. Također, 3-4 dana kapaju se antibiotske i protuupalne kapi. Već nakon 24 sata pacijent se normalno vraća svojim svakodnevnim obavezama.
Terapiju apliciraju: Prof.dr.sc. Damir Bosnar i dr. Jasenka Pičman
Laserska fotokoagulacija najčešće se primjenjuje kod dijabetičke retinopatije, ali je koristimo i za liječenje brojnih drugih bolesti oka kao što su:
- stanja iza okluzija centralne vene mrežnice
- puknuća (rupture) mrežnice
- degenerativne (najčešće periferne) promjene mrežnice
Kirurg zahvat izvodi pomoću fokusirane laserske zrake veličine 50-500µm koja izaziva fotokoagulaciju tkiva te sprječava daljnje oštećenje istoga. Tretman se izvodi ambulantno, uz lokalnu anesteziju. Tijekom zahvata može se povremeno osjetiti blago peckanje. Ovisno o promjeni na oku, zahvat je vrlo kratak i traje do 5 minuta. Osim kao zaseban tretman, moguće je da kirurg prilikom izvođenja vitrektomije zaključi da je laserskim tretmanom potrebno dodatno osigurati određena područja kako bi post operativni tijek prošao bez komplikacija.
Oporavka nakon tretmana najčešće nema, ali ako se radi o nekim većim promjenama moguća je pošteda od fizičkih aktivnosti od 7 do 10 dana nakon tretmana. Isto tako ovisno o početnoj dijagnozi, moguće je da će tretman biti potrebno ponoviti više puta.
Zahvat izvodi: Prof.dr.sc. Damir Bosnar